• Sklon vrimenu svakom u nesklono vrime
    ne vraćaj se, imenjače, iz naše Priče
    bolje ti Oluja, u Sahari potop.
    Ne javljaj se nimoj gluhači što viče
    crvenoj krmači što ždere svoj okot.
    Sa zida Zidari brišu naše ime.

    Znaj, dok Šimić spava, izdaja ne spava
    izpod svake riči drima sklupčan Garac;
    ne daj im se, bolan, produži mi muku.
    Tvoj je strpljiv narod Isusov magarac
    priko kog se danas bisni konji tuku.
    Što skuplji glavari, jeftinija glava.

    Ne idi, Radiću, gűdi koja gúdī,
    ne odlazi, Petre, u Novigrad jurve
    ne daj nas, Stipane, Fatihu na pladnju.
    Mužkare su to, istospolci i kurve
    oštri berači što priespavaše sadnju.
    Za vas Sudac moli, al sudija sudi.

    Danas Gospin kip je krvlju proplakao
    mrtvi će nam opet ostati bez glave.
    Al sotonskoj svići doć će zora kraja:
    mi gorimo dok se prvi pivci jave
    i razprše kurve iz zemaljskog raja.
    Osuđeni na raj prođu kroz pakao.


    Ante Kraljević

  • Zadnji komentari

    Bobani

    http://otporas.com/10-razloga-zasto-ne-glasovati-za-skoru-kaze-hrvatska-hercegovka-danijela-skegro/ Idi na posljednju poruku

    Za dom spremni

    Bobani on 11-09-2019
  • Zadnji postovi na forumu

    Grunf

    Vukovar 1968. i danas, fali ga pola.



    Vukovar

    Grunf Danas, 12:48 Idi na posljednju poruku
    goran2hr

    Mislio sam opet pohvaliti Škoru (vidi ti njega, konačno jasni domoljubni stavovi), kad ono, to su zapravo "Bujančeve montaže".

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    goran2hr Danas, 09:58 Idi na posljednju poruku
    Puntar2.0

    Slazem se, kratki espresso bi bio najkvalitetniji. A od sada ponudjenog to je ipak Skoro.

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    Puntar2.0 Danas, 01:32 Idi na posljednju poruku
    Puntar2.0

    Vecernji, tamo sam vidio.

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    Puntar2.0 Danas, 01:31 Idi na posljednju poruku
    Picaferaj

    Evo vidim sad na Direktno.hr.

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    Picaferaj Danas, 01:15 Idi na posljednju poruku
  • Zadnje teme na forumu

    Inkvizitor

    Blok za Hrvatsku

    Začetnik teme: Inkvizitor

    Po medijima tako će se zvati nova stranka Zlatka Hasanbegovića nakon što je po meni, za nečiji račun htio u uništiti NHR.

    Jučer, 16:25 od skater Idi na posljednju poruku
    Puntar2.0

    Hrvatski mazohizam

    Začetnik teme: Puntar2.0


    Dnevna doza hrvatskog ludila.

    11-11-2019, 23:28 od Puntar2.0 Idi na posljednju poruku
    mirv

    Hrvati izumitelji i znanstvenici svjetskoga glasa

    Začetnik teme: mirv

    Povodom izgradnje Pelješkog mosta čiju konstrukciju je osmislio Faust Vrančić te hrvatskog doprinosa gradnji eksperimentalnog fuzijskog

    03-11-2019, 21:01 od mirv Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Kad nas kolju ko ovce

    Začetnik teme: Inkvizitor

    Jučer u Petrinji dvojica mladića izbodeni noževima pri večernjem izlasku. Dobili teške ozljede. Jedan od njih pripadnik hrvatske

    03-11-2019, 15:40 od skater Idi na posljednju poruku
    Yaya

    Vjeronauk u školama

    Začetnik teme: Yaya

    Neki sam dan naišla na jedan članak koji je opet podigao lavinu reakcija i raspravu o ovom pitanju. Naime, kako su Dani kruha i kako tu manifestaciju

    17-10-2019, 20:33 od Grunf Idi na posljednju poruku
  • Tko će slaviti četiri stoljeća prve knjige u BiH?

    Najznačajniji kulturološki podatak o Matiji Divkoviću jest taj da je on bio prvi čovjek koji je hrvatskim štokavsko-ikavsko-ijekavskom jezikom a na domaćem pismu, bosančici ili zapadnoj ćirilici, kojom su se uz ostala pisma služili u Dubrovniku i Dalmaciji, tiskao prve knjige na prostoru Bosne i Hercegovine, tada u sastavu Otomanskog carstva.



    Ove godine, navršavaju se četiri stoljeća od objavljivanja Nauka krstjanskog i Sto čudesa (Venecija, 1611.), prvih dvaju knjiga tiskanih na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini.

    Autor prvih tiskanih knjiga u BiH-i bio je fra Matija Divković (Jelaške pokraj Olova, 1563.- Sarajevo, 1631.). Osnovno obrazovanje stekao je u olovskom franjevačkom samostanu, a studij teologije i filozofije završio je u Italiji. Osim ovih, objavio je i knjigu propovijedi, Besjede (Venecija, 1616.) te manji , puku prilagođen katekizam, zvani mali Nauk krstjanski, uvezan zajedno s brojnim nabožnim pjesmama te dramskim stihovanim hagiografskim prikazanjima, Verši Abramovi i Verši svete Katarine, tiskan u najmanje 25 izdanja.

    Prve knjige u BiH

    Najznačajniji kulturološki podatak o Matiji Divkoviću jest taj da je on bio prvi čovjek koji je hrvatskim štokavsko-ikavsko-ijekavskom jezikom a na domaćem pismu, bosančici ili zapadnoj ćirilici, kojom su se uz ostala pisma služili u Dubrovniku i Dalmaciji, tiskao prve knjige na prostoru Bosne i Hercegovine, tada u sastavu Otomanskog carstva.

    Knjige je tiskao u radionici Pietra Marie Bertana, venecijanskog tiskara, čiji se majstorski obrt nalazio u blizini ckve Santa Maria della Formosa. Budući da spomenuti tiskar nije imao od olova izlivena tiskarska slova bosančice nego samo istočne ćirilice, fra Matija Divković je tiskaru pomogao u izlijevanju novih tiskarskih slova, čije su modele uzimali na osnovi uglate, ustavne i brzopisne bosančice iz rukopisne baštine na tom pismu.

    Veoma zadovoljan urađenim poslom, Divković je u predgovoru svoje prve tiskane knjige napisao da je cjelokupan posao na djelu, pisanje, prijevod i tehničke pripreme tiskarskog sloga, završio 23. srpnja 1611. godine u venecijanskoj tiskari majstora Bertana.

    Pismeni pastiri oduševili Europu

    Iza toga čekao ga je posao, govoreći modernom terminologijom, distribucije brojnih primjeraka tiskanih knjiga u otomansku Bosnu i Hercegovinu. Distribucija se odvijala lagano; prvo brodom od Venecije do Splita ili Dubrovnika, a onda su knjige tovarene na konje ili u zaprežna kola pa su s trgovačkim karavanama dopirale i do najudaljenijoh sela s franjevačkim samostanima u brdovitoj Bosni i Hercegovini.

    Brojni primjerci tiskanih knjiga poticali su ambicioznije fratre na otvaranje pučkih škola u kojima su hrvatska djeca svladala osnove pismenosti, čitanja, pisanja, matematike, povijesti, zemljopisa, a neka i vještine stranih jezika.

    O pismenosti djece i pastira u morlačkoj Hrvatskoj i u otomanskoj Bosni i Hercegovini s entuzijazmom je pisao putopisac Alberto Fortis u knjizi Put po Dalmaciji i Bosni i Hercegovini, (prijevod, Zagreb, 1984.), čiji su opisi ljudi s ruba zapadne civilizacije u 18. stoljeću oduševili salonsku, prosvjetiteljski raspoloženu europsku publiku toga doba. Fortis je napomenuo da su morlačka i bosnaskohercegovačka djeca i pastiri znali naizust dijelove Divkovićevih knjiga.

    Temelj standardnog jezika hrvatske književnosti

    Divkovićeva djela su popularnost i prijemčivost u narodu stekla zbog neobično dobrog autorova pripovjedačkog dara. Tečno, jednostavno pripovijedanje, razumljiv i jasan jezik, basne i bajke umetane u čuda, propovijedi, pučke parabole u dramskim prikazanjima i stihovanoj pobožnosti, lišene strogih i teških pravila teološkoh traktata, pridonijele su ne samo širenju i demokratizaciji pismenosti te kršćanske doktrine, nego i otvaranju narodne radoznalosti prema drugim, svjetovnim literarnim žanrovima, novelama, romanima, dramama, pjesništvu.

    Ni danas nije moguće otkriti sva tajnovita vrela Divkovićevih bujnih priča i novela, kao što nije moguće u potpunosti objasniti njegov intelektualazirani leksički fond i izvanredan ritam pripovijedanja. Njegova su djela i danas najbogatiji frazeološki fond u kojem je kasnije utemeljen rad drugih franjevačkih pisaca u Bosni i Hercegovini, od 18. stoljeća tiskanih na latiničnom pismu. Bitno je napomenuti da je Divkovićevo djelo, kao i bogata književna baština dubrovačkih renesansnih pisaca, postalo temeljem standardnog jezika hrvatske književnosti.

    Znanstveni skup posvećen fra Matiji Divkoviću i značajnoj obljetnici pojave prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini organizirat će Franjevačka teologija u Sarajevu 14. i 15. listopada 2011.godine.

    Nela Rubić
    Bitno.ba

    Izvor: Hrvatska riječ
    Komentara 3 Komentara
    1. Graničar Jozo avatar
      Nešto više o fra Matiji Divkoviću.

      http://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Divkovi%C4%87

      Na koncu treba reći da je Divković svojim jezikom pridonio konačnoj odluci da su Hrvati definitivno prihvatili štokavsko-ijekavski govor za svoj književni jezik u 19. stoljeću.
    1. caporegime avatar
      kladim se da je za srbe on još jedna pokatoličeni srbin, jer štokavicom ne mogu pričati nitko drugi nego srbi.
      kakva jeftina jednadžaba, a mi se čudimo kako oni funkciniraju s mitovima.
      još lakše nego hugh hefner s plavušama
    1. Graničar Jozo avatar
      Zato treba zgrabiti ona šta je tvoje da nikome ne padne na pamet krasti ono šta je tako očito.